Jeste li znali … Danas je svjetski dan voda!


Naš plavi planet čini 97,5 posto morske vode koju čovjek ne može koristiti, a dostupan je samo jedan posto od ukupne slatke vode, dok je ostatak zaključan u snijegu i ledu na polovima.

Svjetski dan voda (World Water Day) obilježava se svake godine 22. ožujka. Opća skupština UN je svojom rezolucijom A/RES/47/193 od 22.II 1993. odlučila da se 22. ožujak svake godine obilježi kao Svjetski dan voda. Ideja se sastoji u tome da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse.

Naš plavi planet čini 97,5 posto morske vode koju čovjek ne može koristiti, a dostupan je samo jedan posto od ukupne slatke vode, dok je ostatak zaključan u snijegu i ledu na polovima.

“Voda je opće nasljedno dobro, čiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakog da s njom gospodari i da je brižljivo koristi.”

REZOLUCIJA UN

Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse bile su formulirane na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati (Argentina). Nakon konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, Opća skupština UN je rezolucijom od 22. februara 1993. odlučila da se 22. marta svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse, s tim da se svake godine obilježava uz drugi moto.

Tako je npr. 1995. godine obilježen pod motom: “Žene i voda”, 2004. godine: “Voda i katastrofe”, a 2007. godine: “Kako se nositi s oskudicom”. Svakog dana prosječno kućanstvo potroši oko 50 litara vode na ispiranje wc-a, jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece.
Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.

Znate li da:
– Jedna litra ulja može zagaditi dva milijuna litara vode.
– U zemljama u razvoju 80 posto bolesti je povezano s vodom.
– Petominutnim tuširanjem potroši se oko 100 litara vode.
– Kanada posjeduje 25 posto ukupne svjetske vode.

ŽIVOT OVISI O VODI

Od pojave prvog jednostaničnog organizma na planeti prije oko 3,5 milijarde godina, život na zemlji ovisi o vodi. Ljudska se vrsta pojavila prije nešto manje od 100 000 godina, a prije oko 10 000 godina čovjek se počeo služiti kamenim alatom. Značaj vode u životu čovjeka jednak je značaju tla. Bez tla i vode ljudsko postojanje, kao i postojanje svega živoga na planeti bilo bi nemoguće. (Ljudsko tijelo sadrži cca 70 % vode.)
U tom razdoblju postojala je uravnoteženost između potreba života na zemlji i resursa vode. Ali samo u posljednjih 100 godina ljudska se populacija utrostručila, značajno poremetivši tu ravnotežu.

Prošlost nas uči da su civilizacije nastajale oko velikih rijeka, pa su tako još Sumeri, koristili vodu rijeke Eufrat za navodnjavanje svojih polja. Zahvaljujući navodnjavanu povećali su urode, stvorili višak hrane i omogućili dijelu svog društva da se bavi drugim nepoljoprivrednim djelatnostima, rezultat su otkrića: točka, jarma, jedrenjaka i pisma.

Istovremeno ili nakon Sumera nastajale su i druge civilizacije oko rijeka Ind (Pakistan), Žute rijeke (Kina) ili Nila (Egipat). Sve su te civilizacije, zahvaljujući vodi, visoko razvile svoju poljoprivredu i kulturu. Međutim, zajedničko im je da su sve, s jednim izuzetkom – civilizacije Egipta, bile u zabludi i propale. Navodnjavanje je u početku omogućilo brzi razvoj društva, a potom osiromašilo plodnost tla i ugrozilo opstanak tog društva. To se dešavalo u vrijeme kada su tehničke snage na kojima se zasnivalo navodnjavanje bile slabe, pa je proces razaranja bio spor.

Danas međutim, u vrijeme tehničke civilizacije, 40 posto svjetske proizvodnje hrane dolazi sa navodnjavanih oranica. U najvećeg proizvođača i izvoznika hrane – SAD, 11% proizvodnih površina se intenzivno navodnjava. Razvijena tehnika omogućava da se na tim površinama za navodnjavanje u prosjeku koristi 10 000 tona vode po hektaru godišnje.

Ali kako svaka prirodna voda sadrži otopljene soli (Ca, Mg, K, sulfate, karbonate, kloride, te soli natrija), takvim intenzitetom navodnjavanja tlu se dodaje i do pet tona soli godišnje. Taj postupak, poznat pod nazivom zaslanjivanje (salinizacija) tla, dovodi do smanjenja plodnosti pa i do potpune sterilnosti tla, na kojem više ni korov ne može rasti. Prošlost nam pokazuje da je zaslanjivanje tla, kao posljedica navodnjavanja, bio uzrok propadanja poljoprivrede, a time i cijelog društva.

GREŠKA SE PONAVLJA

Greška se ponavlja: zahvaljujući navodnjavanju danas, neke države (npr. California, Arizona, Idaho) postale su bogate (Reisner, 1986). Ali podzemne rezerve vode nestaju. Samo California koristi 1,6 milijardi kubičnih metara vode godišnje, što je jednako 15 % ukupno korištenih podzemnih voda u SAD (Postel, 1999).

World Commission on Water for 21st Century navodi:
– 1,4 milijarde ljudi nema čiste pitke vode.
– 10 milijona djece godišnje umire od bolesti vezanih na nečistu vodu.
– svjetske rijeke i jezera su ozbiljno zagađena djelovanjem čovjeka.
– 20% ukupnih oborina padne na poriječje Amazone koje nastanjuje samo 10 milijona ljudi.

U bliskoj budućnosti nedostatak vode javiti će se u zemljama Sredozemlja, južne Europe, sjeverne Afrike, srednjeg Istoka, dijelova Kine, Saharske Afrike te dijelova Sjeverne i Južne Amerike. Zbog nedostatka vode poljoprivredna će se proizvodnja 2020. smanjiti za količine jednake današnjoj proizvodnji SAD.
Kompeticija za vodu između: gradova, industrije i poljoprivrede. (1950. manje od 100 gradova s preko milijon stanovnika; 2025. očekuje se oko 650 gradova s preko milijon stanovnika.

Još je gore stanje najvećeg podzemnog rezervoara vode Ogallala, koji se prostire u podzemlju država Nebraska, Kansas, Colorado, Oklahoma, Texas i New Mexico. Samo tokom posljednje tri desetljeća iz tog rezervoara izvučeno je 325 milijardi kubnih metara vode, što je jednako količini vode koja proteče rijekom Colorado u 18 godina.

Ove podzemne rezerve pitke vode su neobnovljive. Ako je istorija učiteljica života, ljudski rod bi konačno trebao izvući pouku za budućnost i opstanak .

Osim nerazumnog trošenja vode iz podzemnih rezervi, te se vode industrijskom i poljoprivrednom aktivnošću zagađuju pesticidima i mineralnim gnojivima (nitratima i nitritima, selenom te drugim teškim metalima: Cd, Pb, Cu). Kao primjer navodimo atrazin (aktivna komponenta nekih herbicida) čija je proizvodnja započela 1955. Danas nakon više od četiri dekade korištenja ovih herbicida podzemne vode kukuruznog pojasa SAD-a sadrže koncentracije opasne po čovjeka. Treba li nas ovo ičemu podučiti?

U 26 zemalja danas nema dovoljno vode. Nedostatak vode je blokada za poljoprivrednu proizvodnju hrane (Postel, 1993), i najava gladi i ugrožavanja ljudskog opstanka na zemlji. Pored toga potencira osvajačke pohode na zemalja koje imaju očuvane prirodne resurse (zemlje trećeg svijeta).

STANJE NA NAŠEM PROSTORU

Naš prostor, iako po površini mali, prostire se u nekoliko klimatskih regija: mediteranska, planinska, zapadna umjereno-humidna i istočna-umjereno aridna. Jadranski priobalni prostor te dijelom planinsko područje kroz stoljeća, zbog deforestacije ostali su bez šumskog zaštitnog pokrivača, a potom i bez većine tla. Ostali dio prostora karakterizira bogatstvo tipova tala, no njihove fizikalne, biološke i shodno tome proizvodne vrijednosti su smanjene do razmjera koji se negativno odražavaju na urode poljoprivrednih usjeva. Region je bogat nadzemnim (rijeke i jezera) i podzemnim vodama.

Za sada tlo dobija dovoljno oborinskih voda i poljoprivreda u pravilu se ne zasniva na navodnjavanju. Na osnovi ovih geografskih i klimatskih karakteristika izgrađen je stav (ponovo kliše) o bogatstvu nezagađenih voda u koji nas stalno uvjeravaju: Nema industrije i evo ješ malo pa nacionalni park Europe. Zemlja nezagađenog tla i voda. Nažalost, ni ovaj prostor nije zaobišla pošast industrijskog zagađenja voda, pa su još prije pedeset godina pitke vode potoka i rijeka, i danas zagađene po ljudsko zdravlje do opasnih razmjera.

Koliko su postojeći klišeji opasni i netačni govore činjenice o stanju .
Većina vode su previše zagađene nitratima, teškim metalima i pesticidima – potencijalnim uzročnicima raka. (Balkanski region je vodeći u Europi po postotku kancerogenih oboljenja.)Podatak analize za vode izvan sistema gradova.

Primjer u RH za Međimurske županije ukazuju da je sadržaj nitrata u vodovodnoj mreži 40 puta, a u bunarskoj vodi 130 puta veći od graničnih vrijednosti!

Podatke o područjima u BiH koja su granatirana obogaćenim uranijumom i radioaktivnim čestcam niko i ne smatra kao ekološku katastrofu u javnosti .
Proizvodi sa tih područja su veoma upitni za upotrebu ali o tome se ne govori.
Pročišćava se samo 5,9 % otpadnih voda industrije .

Kisele kiše (posljedica industrijske aktivnosti europskih zemalja) glavni su uzrok zakiseljavanja tla i propadanja šuma i na ovim prostorima.

Drugi važan uzrok propadanja nizinskih šuma je promjena nivoa podzemnih voda, kao posljedica izgradnje hidroelektrana , te hidro-meliorativnih zahvata.
Trend propadanja šuma u periodu 1993-1995, pet puta je veći u odnosu na europski prosjek, a šume su filtri za pročišćavanje oborinskih (kiselih) voda.
Propadanje šuma prati smanjenje izvora voda i potoka

Usprkos ovim činjenicama, u javnosti se stvara lažno uvjerenje, umjesto da se poduzimaju zaštitne mjere koje nalaže zakon zdravog razuma. Region je bogat i podzemnim nalazištima vode. Jesmo li kao narod svjesni toga golemog i neprocjenjivog bogatstva, a s time i odgovornosti za njegovo očuvanje? Jesu li vlade regiona svjesna toga bogatstva kada donose odluke „ kapitalne važnosti?
Ako su gradnjom sve većih deponija na trusnom području ugrozili naše najveće podzemno spremište pitke vode, ako su i nadalje zbog nekoliko desetaka milijuna dolara godišnje, obećanih od strane stranih finansijera spremni na posljedice a time ugroziti ovo po život naroda neprocjenjivo bogatstvo, bojim se da je odgovor negativan. Samo loši državnici, te ne educiran i neinformiran narod mogu zbog kratkoročnog profita ugroziti svoj opstanak. Ne smijemo ponavljati iste uočene greške koje su činile nestale civilizacije nekada davno iz neznanja, ili koje svjesno čine postojeće industrijske zemlje zapada danas.

Već je naglašeno, temelj svake civilizacije je poljoprivreda i samo su civilizacije s viškom proizvedene hrane mogle omogućiti kulturni, znanstveni i tehnički napredak. Trebamo li nastojati slijediti američki primjer? Na njemu, kao i na svim primjerima iz prošlosti ljudskog roda trebamo učiti, ali nikako ga slijediti, jer prema prognozi jednog američkog autora, SAD – danas najveći izvoznik hrane, za pedeset godina uvozit će hranu, jer će svojim postupanjem prema tlu i vodama onemogućiti vlastitu poljoprivrednu proizvodnju.

Ko je taj koji će u ime opstanka, prije nego što postane kasno, biti spreman prihvatiti realnost i otkloniti te opasnosti?

Prema sadašnjim pokazateljima, očuvanje prirode i čovjekovog okoliša kao i ukupno gledano prostor je predodređen za sve vrste eksplatacija na štetu svih nas. Ako se ovome doda i podatak da će u narednom desetljeću nestati i trećina poznatih životinjskih vrsta na zemlji , slika je skoro Hermagedonska ali još bez potpisa.

Mnoge narode i će ove promjene prisiliti na traženje izlaza koji će neminovno mjenjati sliku i odnose u poznatom nam svijetu.
Ako je sve tako – Zašto se u stvarnosti ne poduzimaju mjere za sanaciju stanja?
Od koga očekivati odgovor, nego od onih koji upravljaju ovom zemljom?

(Zahvaljujemo se Prijateljima životinja iz Mostara, na materijalima ustupljenim za ovaj tekst. Ova udruga će i ove godine obilježiti Svjetski dan voda)



   

Povezane vijesti:

SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA: Cilj postizanje održivog razvoja
PRLJAVO I PREPUNO SMEĆA: Sramota je kako izgleda Jablaničko jezero FOTO
IZLET NA TREBEVIĆ I EKOLOŠKA AKCIJA u organizaciji NVO «Svjetlo» FOTO
FOTO KRITIKA IZ ZENICE: Park Kamberovića polje nakon jučerašnje Čimburijade zatrpan smećem!

   

Oglasi:
       

Komentiraj!

--- Pridružite nam se na Facebooku! ---
Get Adobe Flash player Plugin by wpburn.com wordpress themes
Gay Webcams Zenko Magazine Theme