Učenici osnovnih škola u Srbiji pjevaju ustašku pjesmu!?


Učenici četvrtih razreda osnovnih škola u Srbiji u okviru glazbenog odgoja uče melodiju pjesme koju su pjevali ustaše Ante Pavelića, ali s drugim riječima i pod naznakom da je to srpska narodna pjesma. Pjesma “Spustila se gusta magla” uvrštena je u udžbenik pod nazivom “Pevam, sviram, slušam”, koji je izdala izdavačka kuća udžbenika “Nova škola”.

Kada ju je čuo roditelj jednoga đaka, koji ju je kod kuće učio svirati, odmah mu je zazvučala poznato, potražio je na internetu i čuo uglavnom hrvatske verzije s riječima drukčijim od onih koje su upisane u udžbeniku njegova dijeteta. Ni jednu srpsku verziju pjesme nije mogao pronaći, ali je otkrio da su tu melodiju s drugim riječima pjevali ustaše.

Reagirao otac jednog djeteta

– Reagirao sam kod nastavnice moga dijeteta, ali me ona uputila na profesore Fakulteta muzičke umjetnosti. Pitao sam njih, ali nisam saznao čija je to pjesma, niti gdje i kada se u Srbiji izvodila i izvodi li se još. Ne postoji način da je u srpskoj verziji čujem, dok je internet pun hrvatskih varijanti. Pisao sam i ministarstvu prosvjete i nisam dobio konkretan odgovor.

Čisto sumnjam da djeca u Hrvatskoj uče po taktovima pijesme “Marširala, marširala kralja Petra garda” – izjavio je za beogradske medije otac djeteta. Pokušalo se doći do odgovora na ovo roditeljsko pitanje i kod izdavača udžbenika, ali je direktorica izdavačke kuće “Nova škola” Milica Ćuk na pitanje zašto je baš ta pjesma uvrštena u udžbenik samo kratko u telefon kazala: “Hvala na informacijama”. Dr. Dimitrije Golemović, etnomuzikolog i kompozitor, ocjenjuje da se ne može utvrditi identitet melodije i teksta narodne pjesme, pa tako niti pjesme “Spustila se gusta magla”, koja je uznemirila neke od roditelja. – Pjesme ne poznaju granice, niti imaju nacionalnost.

Ista melodija, različit tekst

Često se događa da nacije u regiji imaju istu melodiju, kojoj dodaju svoj tekst. Narod, ako pjesmu pjeva misli da je njegova – kaže ovaj ugledni profesor. I beogradski etnolog i antropolog dr. Ivan Čolović kaže kako pjesma ne pozna granice, kako državne tako i ideološke, kao i one koje dijele “zaraćene” navijačke skupine. U izučavanju ovih fenomena ovaj znanstvenik kaže da nije rijedak primjer da su na istu melodiju i četnici i partizani i ustaše pjevali svoje pjesme.

– Zna se da je ona desetljećima ponavljana pijesma, zakletva Titu i njegovom pravom putu, tijekom rata bila upučena i Mihailoviću: “Čiča Dražo, mi ti se kunemo da sa tvoga puta ne skrenemo”. Ili ona “Boj se, bije bije…”, a nastavlja se četnički se,odnosno ustaški se barijak vije. U navijačkom folkloru sam našao da je među srpskim i hrvatskim navijačkim skupinama bila popularna pjesma: “Noćas bit će nereda, noćas bit će ludnica, evo idu huligani beogradskih (zagrebačkih, splitskih ulica) – kazao je dr. Čolović.

Njegove riječi i danas potvrđuju na svakoj utakmici, posebno derbijima, beogradski “grobari” koji uz melodiju Dubrovačkih trubadura “Dok palme njišu grane” bodre Partizan i pjevaju stihove svoje navijačke pijesme ”…volimo to slavno ime – dičimo se samo njime … volimo te Partizan… ” Baveći se ovim fenomenom dr. Čolović u svojoj knjizi ”Bordel ratnika” navodi još nekoliko primjera, poput pjesama koje su u Crnoj Gori na istu melodiju četnici pjevali svom komandantu Pavlu Đurišiću, a partizani proslavljenom komandantu Peki Dapčeviću. I partizani i četnici pjevali su ”Zbijte se u redove, zbijte se brat do brata da skinemo jaram s vrata”, ali se u jednom slučaju odnosilo to na ”omladinu zemlje ove”, a u drugom na ”četnike s Ravne Gore”.

I jedni i drugi su ”nasred gore Romanije” postavljali barjak da se tamo ”vije”, s tim što se ”crveni” smijenjivao s ”četnički”. Četnici su pjevali kako hoće dovesti kralja Petra i da obore petokraku, a partizani su tu pjesmu okrenuli protiv kralja i slavili petokraku, navodi primjere u ”Bordelu ratnika” Ivan Čolović. Bugarska etnologinja Adela Peeva kazuje kako pjesme prelaze granice, ali tvrdi da istovijetnost pjesme nije šansa za bolje razumijevanje svih koji ju vole, nego za njihovu svađu i tuču i tvrdnju da su ju drugi ”ukrali od nas”. Njen dokumentarni film “Čija je ovo pijesma?” u kojem je dokazala svoja zapažanja pobrao je niz nagrada na raznim festivalima. Ideju za film dobila je u Istanbulu, dok je sjedila sa svojim prijateljima -Turčinom, Bugarom, Srbinom i Bosancem. Prisjetila se pjesme iz svojeg dijetinjstva, koja je na našim prostorima poznata pod nazivom “Ruse kose curo imaš, žališ li ih ti”.

Kada ju je zapjevušila svi su u društvu rekli kako je pjesma izvorno baš njihova. Obišla je države Balkana i bilježila reakcije tamošnjih ljudi kad im je spomenula pjesmu i pitala čija je. Sve je to pretočila u dokumentarac. Nailazila je i na emotivne reaakcije, pa čak i vrijeđanja u želji nekih da dokažu da je pjesma baš izvorno njihova. Iako sam dokumentarac “Čija je ovo pjesma?” nema političke tendencije, kritičari su primijetili kako “sama potraga za identitetom jedne pjesme oslikava potragu za vlastitim identitetom i nacionalnoj netrpeljivosti naroda na Balkanu”.

“Gusta magla”

Verzije ‘Guste magle’ U jednoj od hrvatskih verzija melodija “Spustila se gusta magla” ima tekst: Spustila se gusta magla iznad Zagreba, to ne bila gusta magla iznad Zagreba, već to bila hrabra vojska poglavnikova Poglavniče, skupljaj vojsku sve pod jedan broj, pa je vodi sve do Drine u krvavi boj…

•• Srpska verzija ove pjesme je sa tekstom: Spustila se gusta magla, Tu mi sedi mlado momče Pokraj Dunava, pokraj Dunava Sedi i uzdiše, sedi i uzdiše… •• Partizani su pjevali Peki Dapčeviću: Druže Peko mlad majore, Komandante Crne Gore Crne Gore i Sandžaka, Da s’ poveća petokraka Da s’ uništi pogan svaka… •• Četnička verzija na istu melodiju: Đurišiću mlad majore, Komandante Crne Gore, Crne Gore i Sandžaka, Da propadne petokraka…st okvir ‘

Evo zore, evo dana’ U Indiani u SAD-u izvjesni harmonikaš Mile Gligić snimio je ploču pod naslovom: “Čiča Dražo, legendo najveća”, koji je posvetio “braći četnicima širom svijeta” na kojoj je i pjesma “Oj Grahovo u dolini”, koja je četnička verzija partizanske pijesme “Na Kordunu grob do groba”. U toj pjesmi junak pjesme život je dao za srpstvo: Teža mi je suza vaša Nego rana od ustaša. Hajde, majko, kaži svima, Mojoj braći četnicima Nek’ ne daju srpstva svoga To je želja srca moga. •• Partizanska verzija te pjesme glasi: Na Kordunu grob do groba, traži majka sina svoga. Našla ga je, na grob klekla, i ovako njemu rekla…

Na identičnu melodiju pjevala se i najpoznatija ustaška: Evo zore, evo dana, evo Jure i Bobana, Jure zove, Boban kliče, za dom spremni, poglavniče… Međutim, to nije sve. Postoji zabilježena i verzija pjesme sa stihovima o grobovima na Kordunu koja je nastala još krajem 19. stoljeća. Tom pjesmom slavila se Rakovička buna u kojoj su izginuli Eugen Kvaternik i njegovi ustanici. Priopćenje nadležnih O cijeloj stvari oglasio se i Sektor za razvoj obrazovanja. – Odobravanje udžbenika je u nadležnosti Zavoda za unapređenje obrazovanja i Nacionalnog prosvjetnog savjeta. Oni daju stručnu procjenu o kvalitetu rukopisa. Zavod obavlja pripremu nastavnih planova i programa osnovnog obrazovanja, a Savjet donosi nastavne planove i programe – stoji u priopćenju.

Izvor: Slobodna Dalmacija; foto: ilustracija



   

Povezane vijesti:

ŠOKANTNO: Roditelji htjeli vlastitu kćer prodati za 3.600 eura!
POPULARNOST joj ugrozila normalno djetinjstvo: Mala YouTube zvijezda iz Srbije
"Naš će se sin ubuduće zvati Christiano Ronaldo" SENAD I ESMA MALIŠANU PROMIJENILI IME
URNEBESNI VIDEO KOJI VEĆ IMA MILION PREGLEDA: Ovako reaguje jedan dječak kad dozna da će dobiti sest...

   

Oglasi:
       

Komentiraj!

--- Pridružite nam se na Facebooku! ---
Get Adobe Flash player Plugin by wpburn.com wordpress themes