TREBAMO LI IMATI JEDAN OD NAJSKUPLJIH FILMSKIH FESTIVALA dok institucije kulture propadaju
Svjesni da svaka vlast preferira samo onu vrstu kulture koja odgovara njezinoj obrazovnoj razini i njezinoj težnji da tu razinu proglasi za vrhunaravnu društvenu vrijednost, znamo da je uzaludno upozoravati bh. vlastodršce kako moraju iz temelja promijeniti dosadašnji model financiranja kulture, navodi se u otvorenom pismu Društva pisaca BiH upućenom nadležnima za oblast kulture u BiH, koje potpisuje predsjednik Društva Amir Brka.
U ovom društvu upozoravaju da su oni na sva dosadašnja upozorenja odgovarali smanjivanjem financija onim institucijama koje proizvode kulturu, čuvaju je, katalogiziraju, istražuju i stvaraju nove kulturne vrijednosti.
Ocjenjuje se da zatvaranje Zemaljskog muzeja BiH, upropaštavanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih institucija od državnog značaja nije samo dokaz sadašnjeg političkog barbarizma, nego je i vitalno pitanje bh. društva i njegovog identiteta u budućnosti.
Politička moć je, navodi se dalje, umjesto da financira spomenute institucije, proizvodnju kritičke kulture i novih kulturnih vrijednosti, obilato pomagala privatne kulturne festivale – uvjeravajući nas da najsiromašnija zemlja u Europi treba imati jedan od najskupljih europskih filmskih festivala da bi “skorojevićke elite mogle malograđanski oponašati celebrity iz Cannesa ili Hollywooda”.
Ili da svaka općina treba imati svoje dane kulture na kojim pojedini općinski oponašaju državne moćnike, “ali ne na crvenom tepihu nego pod šatorom, uz turbo-folk pjevaljku”.
Takvom festivalizacijom kulture proizvedena je njezina provincijalizacija, a iz državnih blagajni obilato nagrađene populističke kulturne manifestacije koje, u orgazmičkom transu, prate lokalni mediji.
U Društvu pisaca BiH ističi da se pojmovima festivalizacija, provincijalizacija, etnizacija, klerikalizacija i getoizacija, najpreciznije može opisivati sadašnji model financiranja kulture koji provode politički moćnici.
- Zato u našoj zemlji i umire kultura, a na njezinom lešu raste kulturni provincijalac i malograđanin – kao prepoznatljivi znak identiteta nove klase bogatih. Stoga vam se, gospodo vlastodršci, ne obraćamo s ciljem da tražimo promjenu modela financiranja kulture i donošenja kvalitetne strategije kulturnog razvoja. Ne, mi vam čestitamo na dobro obavljenom poslu grobara bh. kulture, zaključuje se u priopćenju ovog društva.
